8. konferencija „Sigurnost cestovnog prometa - Digitalizacija prometnog sustava i nova EU pravila za vozače" poslala je jasne poruke: Hrvatska se suočava s opsežnim zakonskim promjenama, snažnijom digitalizacijom prometnog sustava i uvođenjem novih tehnologija u praćenju prometa. Ovogodišnja konferencija izravno se odnosi na čak 2,3 milijuna vozača u zemlji, s naglaskom na sigurnost, modernizaciju i usklađivanje s europskim propisima.
Manje nesreća, ali više smrtnih slučajeva
Iako se ukupan broj prometnih nesreća prošle godine smanjio, porast broja smrtnih slučajeva na cestama je zabrinjavajući. Glavni ravnatelj policije, pregledavajući trendove sigurnosti prometa u 2025. godini, izjavio je da je na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, što je treća godina nakon pandemije COVID-19 s najmanjim brojem smrtnih slučajeva. Međutim, ta brojka i dalje poziva na oprez i dodatne mjere. Ciljevi Hrvatske ostaju jasni - manje žrtava, sigurnije ceste i učinkovitiji prometni sustav. Međutim, izazovi rastu. Hrvatska bilježi porast prometa i broja vozača. Prošle godine na svim autocestama zabilježeno je više od pet milijuna dodatnih vozila u odnosu na prethodnu godinu, dok je registrirano 105.000 novih vozila, što predstavlja povećanje od četiri posto. „Pozitivni trendovi neće se dogoditi sami od sebe", naglašeno je na konferenciji. Promjena vozačkih navika i novi sudionici u prometu, često nedovoljno obrazovani, dodatno opterećuju sustav.
Niža dobna granica za vožnju i strože kazne
Posebna pozornost skrenuta je na mogućnost snižavanja minimalne dobi za dobivanje vozačke dozvole na 17 godina, uz obavezan nadzor iskusnog vozača. To postavlja pitanje jesu li mladi u toj dobi spremni za izazove samostalnog sudjelovanja u prometu, posebno u pojačanim prometnim uvjetima. Istodobno, Hrvatska radi na izmjenama Zakona o sigurnosti cestovnog prometa kako bi se riješila nova rizična ponašanja i pojave koje dovode do najtežih posljedica. Naglašeno je da sankcije moraju biti pravovremene, posebno za najteže prekršaje. Cilj nije „uljepšati statistiku", već istinski smanjiti broj žrtava. Kao primjer modernog pristupa praćenju prometa istaknuta je upotreba dronova kojima upravljaju posebno obučeni policajci, što dodatno poboljšava kontrolu prometa.
Europski kontekst: 20.000 smrtnih slučajeva
Pitanje sigurnosti u prometu nadilazi nacionalne granice. Prema Antoniju Avenosu iz Europskog vijeća za sigurnost prometa, prošle je godine na europskim cestama poginulo oko 20.000 ljudi. U nekim državama članicama, poput Poljske i Litve, zabilježeno je smanjenje teških prometnih nesreća za više od 30 posto. Međutim, i dalje postoje značajne razlike među državama članicama, kao i nedosljedni kriteriji za bilježenje podataka. Avenoso je predložio osnivanje namjenske agencije EU za sigurnost u cestovnom prometu kako bi se bolje koordinirali napori država članica i ubrzala provedba zajedničkih mjera.
Mobilna registracija vozila i digitalni dokumenti
Jedan od ključnih događaja odnosi se na izmjene direktive EU o dokumentima za vozila, koje predviđaju uvođenje mobilne potvrde o registraciji vozila. Ovaj elektronički dokument pohranjivao bi se na pametnom telefonu, što bi omogućilo jednostavnije i učinkovitije praćenje vozila, dok bi izdavanje fizičkog dokumenta ostalo opcija. Digitalizacija je istaknuta kao jedan od glavnih prioriteta Vlade RH. Ulaganja u digitalne procese, cestovnu infrastrukturu i sustave umjetne inteligencije već su značajna, ali je naglašeno da tehnologija ne može zamijeniti temelj – prometni odgoj od malih nogu.
AKD predstavio EADR projekt
Predstavnica AKD-a, Laura Biondić, predstavila je EADR projekt, koji će trajati do srpnja 2026. Projekt uključuje novi sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari.
Digitalizacija kao temelj budućnosti
Zaključak konferencije je jasan: sigurnost u prometu ne ovisi isključivo o kaznama i provedbi, već o kombinaciji zakonodavnih promjena, tehnološkog napretka i sustavne edukacije. Digitalizacija prometnog sustava predstavlja temelj dugoročnog razvoja, ali bez odgovornog ponašanja svih sudionika u prometu i kontinuiranog ulaganja u edukaciju, željeni ciljevi ostat će nedostižni.
